Friday, October 05, 2012

У Београд стигли посмртни остаци кнеза Павла / "Политика" October 5, 2012


Политика
Александар Апостоловски
Oбјављено: 05.10.2012.
October 5, 2012

Foto: Анастасијевић


Уз звуке црквених звона и химну „Боже правде”, коју је свирао оркестар гарде, ковчези са посмртним остацима кнеза Павла, кнегиње Олге и кнежевића Николе, стигли су синоћ пред Саборну цркву у Београду. У пратњи владика, патријарх Иринеј је у дворишту лично чекао да припадници Гарде Војске Србије преузму ковчег кнеза Павла, док су ковчеге кнегиње Олге и кнежевића Николе, у Саборну цркву унели младићи у народним ношњама. У тишини, кроз шпалир гардиста и ученика Београдске богословије, ковчези су унети у цркву.

У тој, цркви 1923. године, венчали су се кнез Павле и кнегиња Олга. У тој цркви, после 89 година, њиховим сенима, поклонио се државни врх Србије. Председник Томислав Николић и премијер Ивица Дачић, ушли су заједно са патријархом Иринејом, док је око хиљаду грађана, посматрало повратак кући једне од најконтроверзнијих личности српске историје, кнеза намесника, свргнутог у мартовском пучу 1941. године, протераног из Србије.

Уморним кораком и са сузама у очима, син кнеза Павла – кнез Александар – није имао снаге да каже било шта, док га је супруга, кнегиња Барбара од Лихтенштајна, држала под руку. Принцеза Јелисавета, ћерка кнеза Павла, која је јуче дочекала посмртне остатке својих најмилијих на граничном прелазу Батровци, а потом, уз пратњу владиних возила, стигла у Београд, рекла је да истовремено осећа велику тугу, радост, али и олакшање.

– Мој отац је сањао да вечно почива у Србији. Моја животна мисија је била да се они сахране на Опленцу. Круг се сада коначно затворио, они су овде, са својим народом – казала је Јелисавета, праћена својом ћерком, холивудском звездом Катарином Оксенберг.

После парастоса који је одржао, патријарх Иринеј је у пригодној беседи нагласио да је преносом посмртних остатака кнеза Павла, кнегиње Олге и њиховог сина, кнежевића Николе Карађорђевића у Србију, исправљена велика неправда, оценивши да је тај догађај велики дан за српску историју и српски народ.

– То је велики дан и за Србију која је дала сагласност да се њихови посмртни остаци донесу у земљу. Влада се примила часне улоге да узме учешће у овом светом дану и тиме је показала да цени и поштује улогу династије Карађорђевића и Српска православна црква захваљује на том часном делу – казао је патријарх.

Он је рекао да је кнез Павле посебну улогу одиграо у историји културе и да је био свестан прилика у којима се Југославија налазила, као и да је кнез Павле предузео све да се усагласи однос Југославије са великим силама.

Чланови породице Карађорђевић, потом су одали почаст рођацима. Престолонаследник Александар и његова супруга Катарина, били су све време уз Јелисавету и њеног брата кнеза Александра, демонстрирајући помирење које је уследило неколико дана уочи „повратка кнеза Павла”.

– Павле је једноставно заслужио да га дочекају као великог државника и драго ми је да су у цркви присутни сви – и плаве и црвене крви – рекао је један старац.

Дочеку посмртних остатака кнеза Павла, кнегиње Олге и кнежевића Николе, присуствовали су и принц Владимир са супругом Бригит, принцеза Линда са синовима Михаилом и Ђорђем, као и Хелен Хабсбург и њен рођени брат гроф Геринг Ханс Вајт, блиски рођаци принцезе Јелисавете. Данас се очекује и долазак британског принца Мајкла од Кента.

Грађанима у Србији ће бити омогућено да у Саборној цркви данас до 17 часова, одају пошту Карађорђевићима, када је планирано да колона са посмртним остацима крене према Опленцу, где ће сутра бити сахрањени у крпити цркве Светог Ђорђа на Опленцу.


http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/U-Beograd-stigli-posmrtni-ostaci-kneza-Pavla.sr.html



*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

Wednesday, October 03, 2012

PRENOS POSMRTNIH OSTATAKA KNEZA PAVLA, KNEGINJE OLGE I KNEŽEVIĆA NIKOLE Oktobar 2012 - Канцеларија Њ.К.В. Престолонаследника Александра II




Канцеларија Њ.К.В. Престолонаследника Александра II

NAJAVA ZA MEDIJE

PRENOS POSMRTNIH OSTATAKA KNEZA PAVLA, KNEGINJE OLGE I KNEŽEVIĆA NIKOLE

Beograd, 3. oktobar 2012. – Njihova Kraljevska Visočanstva Prestolonaslednik Aleksandar II i Princeza Katarina zajedno sa sinovima Princom Naslednikom Petrom i Princom Filipom učestvovaće u ceremoniji prenošenja posmrtnih ostataka kneza Pavla, kneginje Olge i njihovog sina kneževića Nikole.

Njihova Kraljevska Visočanstva učestvovaće u ceremoniji u Sabornoj crkvi 4. oktobra i ceremoniji u Crkvi sv. Đorđa na Oplencu, 6.oktobra, koje će se uz najviše državne počasti odvijati na sledeći način:

Četvrtak 4. oktobar

U 17.40 časova planirano je da kolona u pratnji posmrtnih ostaci Nj. K. V. Kneza Pavla, Kneginje Olge i Kneževića Nikole stigne ispred Saborne crkve u Beogradu, gde će se nakon intoniranja himne Republike Srbije Bože pravde posmrtni ostaci uneti u Crkvu. Njegova Svetost Patrijarh srpski Gospodin Gospodin Irinej, arhijereji i sveštenstvo Saborne crkve počeće u 18 časova služenje Pomena blaženopočivšima i Svete Arhijerejske Liturgije uz pojanje Prvog beogradskog pevačkog društva.

U Sabornoj crkvi u Beogradu biće prisutni predsednik Republike Srbije NJ.E. g-din Tomislav Nikolić, premijer Republike Srbije Nj.E. g-din Ivica Dačić, predsednik Narodne skupštine Nj.E. g-din Nebojša Stefanović, NJ.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar, NJ.K.V. Princeza Katarina, NJ.K.V. Princ Vladimir, NJ.K.V. Kneginja Jelisaveta, NJ.K.V. Knez Aleksandar, NJ.K.V. Knez Mihailo, NJ.K.V. Knez Đorđe, NJ.K.V. Kneginja Linda, NJ.K.V. Princeza Brigita, gospođa Katarina Oksenberg, NJ.K.V. Kneginja Barbara, kao i Ministri u Vladi Republike Srbije, članovi diplomatskog kora, verski i drugi zvaničnici.

Posle služenja Pomena, Svete Arhijerejske Liturgije i Patrijarhove besede održaće se prijem za visoke zvaničnike u zgradi Patrijaršije.

Mimohod za građanstvo će biti omogućen od 18 časova 4. oktobra do 17 časova narednog dana.

Petak 5. oktobar

U 8.30 časova ujutru će sveštenstvo Saborne crkve dočekati Arhijereje nakon čega će se služiti Sveta Arhijerejska Liturgija.

U 17 časova nakon formiranja kolone započeće prenos posmrtnih ostataka Kneza Pavla, Kneginje Olge i Kneževića Nikole do njihovog večnog prebivališta u kripti Crkve sv. Đorđa na Oplencu. Planirano je da kolona stigne na Oplenac oko 17.45 časova, gde će se služiti Pomen.

Mimohod u Crkvi sv. Đorđa na Oplencu, počeće u 20 časova i trajati do ponoći, da bi se ponovo nastavio u subotu 6.oktobra u 5 časova ujutru i trajao do 8 časova.

Subota 6. oktobar

U Crkvi sv. Đorđa na Oplencu sa početkom u 10 časova Zaupokojenu liturgiju i parastos služiće Njegovo Preosveštenstvo Episkop australijsko-novozelandski Gospodin Irinej sa sveštenstvom Eparhije šumadijske.

Nakon crkvene službe, polaganja venaca i govora predsednika Tomislava Nikolića, Episkopa Irineja Dobrijevića, Kneza Aleksandra, Kneginje Jelisavete i Prestolonaslednika Aleksandra II, obaviće se i sam čin sahrane.

NJ.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar i Princeza Katarina će ovim povodom prirediti prijem za porodicu, visoke zvaničnike, ambasadore i crkvene velikodostojnike u Belom dvoru u 20 časova.


Odnosi s javnošću

Kraljevski Dvor
Beograd 11040, Srbija
Tel: +381 11 306 4000
Fax: +381 11 306 4040

Posetite www.dvor.rs

Public Relations

The Royal Palace
Belgrade 11040,Serbia
Tel: +381 11 306 4000
Fax:+381 11 306 4040

Please visit: www.royal.rs


*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

The Office of H.R.H. Crown Prince Alexander II: THE TRANSFER OF THE REMAINS OF PRINCE PAUL, PRINCESS OLGA AND PRINCE NIKOLA October 2012



The Office of H.R.H. Crown Prince Alexander II

PRESS ANNOUNCEMENT

THE TRANSFER OF THE REMAINS OF PRINCE PAUL, PRINCESS OLGA AND PRINCE NIKOLA


Belgrade, 3 October 2012 - Their Royal Highnesses Crown Prince Alexander II and Crown Princess Katherine with their sons, Hereditary Prince Peter and Prince Philip will attend the ceremony of transfer the remains of Prince Paul, Princess Olga, and their son Prince Nikola.

Their Royal Highnesses will attend the ceremonies that will take place on Thursday, 4 October at the Saborna Church and on Saturday, 6 October at the St George Church at Oplenac, which will be with full state honours conducted in the following manner:

Thursday, October 4

At 5.40 pm it is planned that a procession escorting the remains of TRH Prince Paul, Princess Olga and Prince Nikola will arrive in front of the Congregational Church in Belgrade, where the three coffins will be brought into the Church after the playing the National anthem of the Republic of Serbia. His Holiness Patriarch of Serbia Irinej, hierarchs and clergy of the Congregational Church will begin to serve a Holy Liturgy at 6 pm with chanting of the First Belgrade singing Society.

There will be present President of Serbia, H.E. Mr. Tomislav Nikolic, Serbian Prime Minister H.E. Mr. Ivica Dacic, Speaker of the Parliament H.E. Mr. Nebojsa Stefanovic, HRH Crown Prince Alexander, HRH Crown Princess Katherine, HRH Prince Vladimir, HRH Princess Elizabeth, HRH Prince Alexander, HRH Princess Barbara, HRH Prince Michael, HRH Prince George, HRH Princess Linda, HRH Princess Birgitta, Mrs. Catherine Oxenberg, as well as ministers from the Serbian government, members of the diplomatic corps, religious and other officials.

After serving of the Holy Liturgy and the Patriarch's speech, there will be a reception for high officials at the Patriarchate.

The walking past the coffin for citizens will be allowed from 6 pm on October 4, until 5 am the next day.

Friday, October 5

At 8:30 am the clergy of the Congregational Church will be joined by Bishops and then the Holy Liturgy will be officiated.

At 5 pm The transfer of remains will start to the crypt of St. George Church in Oplenac It is planned that remains arrive at Oplenac around 5.45 pm, when a memorial service will be served.

Walking past the coffin for citizens at the St. George Church in Oplenac will begin at 8 pm and last until midnight, and then continue on Saturday, October 6 at 5 pm and last until 8 am.

Saturday, October 6

His Grace Bishop of Australia and New Zealand Irinej will serve a Holy Liturgy and requiem at the Church of St. George in Oplenac at 10.00 am.

After the Liturgy and the Requiem, laying wreaths and speeches of President Tomislav Nikolic, Bishop Irinej Dobrijevic, Prince Alexander, Princess Elizabeth and Crown Prince Alexander II, following the speeches the reburial will take place.

TRH Crown Prince Alexander and Crown Princess Katherine have organised a reception for this occasion for Family, high officials, church dignitaries and ambassadors at the White Palace on 8 pm.


Odnosi s javnošću
Kraljevski Dvor
Beograd 11040, Srbija
Tel: +381 11 306 4000
Fax: +381 11 306 4040

Posetite www.dvor.rs

Public Relations
The Royal Palace
Belgrade 11040,Serbia
Tel: +381 11 306 4000
Fax:+381 11 306 4040

Please visit: www.royal.rs


*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

Tuesday, October 02, 2012

Уставни суд распирио страсти / "Политика" October 2, 2012


Политика
Б. Билбија – А. Петровић
Oбјављено: 02.10.2012.
October 2, 2012


„Равногорци” нису били борци за слободу али јесу били учесници рата, одлучила највиша судска инстанца у Србији и – разљутила обе стране





Пошто је Уставни суд Србије оценио неуставним поједине чланове Уредбе Владе Србије из 2005. године, којом је регулисан начин остваривања права припадника Југословенске војске у отаџбини и Равногорског покрета, у области борачко-инвалидске заштите, настао је „полемички хаос”.

Оваквом одлуком Уставног суда члановима Равногорског покрета ускраћена су права на борачки додатак, личну инвалиднину, додатак за негу и помоћ, ортопедски додатак, право на бањско и климатско лечење о трошку државе и право на ортопедска и друга помагала.

Према овој владиној уредби, чије су одредбе оцењене неуставним, чланови Равногорског покрета сматрани су учесницима Народноослободилачког рата. Међутим, из ове одлуке УСС произилази да „равногорци” нису били борци за слободу.

Али, остаје им право на пензију и професионалну рехабилитацију, као и на добијање „Равногорске споменице 1941. године”, али под условом да су у покрет ступили у периоду од 17. априла до 31. децембра 1941, као и да службу нису прекидали до 15. маја 1945. године.

После одлуке Уставног суда да оцени неуставном уредбу Владе Србије од 17. јуна 2005, којом се припадници Равногорског покрета изједначавају у правима са партизанима, Александар Недић, генерални секретар Српског либералног савета, који се бори за рехабилитацију Драгољуба Драже Михаиловића, оцењује за „Политику” да то ни на који начин не може да утиче на овај процес.

– Поменута уредба која је прошле недеље поништена, не може да се одрази на суђење генералу Дражи Михаиловићу. На рочишту за рехабилитацију Михаиловића, ниједном речју, или било којим документом, никада није потврђена сарадња са окупаторима, Италијанима и Немцима, нити са квислинзима. То се не може рећи и за сарадњу партизанског покрета, која је постојала и са Немцима и Италијанима 1943. на Неретви, као и са припадницима усташког и осталих квислиншких покрета – поручује Недић.

Са друге стране, проф. др Миодраг Зечевић, председник Субнора Србије, наводи за наш лист да се оваква одлука Уставног суда могла очекивати:

– Ми смо још 2004, када је донет закон о изједначавању Равногорског покрета са партизанским, покренули питање уставности тог закона. Суд није расправљао о нашем захтеву, све до летос, односно после избора, што сведочи да су резултати избора створили климу слободног, независног рада институција – каже председник Субнора.

Зечевић подсећа да је Субнор покренуо оцену уставности, јер мисли да „равногорцима” такве почасти не припадају:

– Уставни суд је на основу тога реаговао, па одлучио да Равногорски покрет није антифашистички покрет и да припадници те војске нису антифашистички борци, већ учесници рата. Ми мислимо да су клањем и формирањем црних тројки, осрамотили и српског ратника и српски народ, да су све време окупације наступали против оних који су се борили против окупатора и квислинга и за ослобођење земље. И да су све време сарађивали, изузев првих дана рата 1941, са фашистичким окупаторима, Немцима, Италијанима, Бугарима, Мађарима и са квислиншким формацијама створеним у Југославији, као што су усташе и домобрани, Бела гарда у Словенији, муслиманска милиција, балисти... – додаје проф. Зечевић.

Недић, међутим, тврди да до сада ни један једини припадник Равногорског покрета, односно Југословенске војске у отаџбини, није добио пензију, нити бенефиције које је сада укинуо Уставни суд прошле недеље:

– Интересантно је да господа из Субнора много више нападају непостојеће бенефиције припадника Равногорског покрета и ЈВуО, него бенефиције које имају припадници домобрана, белогардејаца и балиста у бившим југословенским републикама – каже генерални секретар СЛС-а, организације која је наследила Српску либералну странку.

Подсетимо, ова странка такође је поднела захтев Уставном суду за испитивање уставности ове уредбе Владе Србије. Српска либерална странка била је незадовољна што у комисији која одлучује да ли неко од припадника Равногорског покрета има право на пензију, од укупно пет чланова, седе и два представника Субнора.


http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/Ustavni-sud-raspirio-strasti-ravnogorci-partizani.sr.html


*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

Ravnogorci traže pravdu u Strazburu / "Danas" October 1, 2012


Danas.rs
October 1, 2012
Beograd

NAŠA PRIČA
Autor: M. D. Milikić - K. Živanović



Beograd - Republička asocijacija za negovanje tekovina ravnogorskog pokreta razmatra mogućnost žalbe pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, zbog odluke Ustavnog suda Srbije, koji je uredbu Vlade Srbije od 17. juna 2005. godine, prema kojoj se članovi Ravnogorskog pokreta smatraju učesnicima Narodnooslobodilačkog rata, ocenio kao neustavnu.

Prema ovoj odluci najvišeg suda u zemlji, članovima Ravnogorskog pokreta uskraćena je zdravstvena zaštita, pravo na borački dodatak, ličnu invalidninu, dodatak za negu i pomoć, ortopedski dodatak, pravo na banjsko i klimatsko lečenje o trošku države, pravo na ortopedska i druga pomagala. Međutim, oni i dalje imaju pravo na penziju i profesionalnu rehabilitaciju.

Aleksandar Čotrić, predsednik Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta, kaže za Danas da će na sednici asocijacije biti doneta odluka o tome da li će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.


Opširnije u štampanom izdanju


http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/ravnogorci_traze_pravdu_u_strazburu_.55.html?news_id=248498


*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

Ništa od pomirenja partizana i četnika / "Novosti" October 1, 2012


Novosti
V. C. S.
01. oktobar 2012. 20:59
October 1, 2012

Ustavni sud oduzeo većinu prava članovima Četničkog pokreta, pa SUBNOR najavljuje korake kojim bi obezvredili njihovo učešće u NOB



POSLE odluke Ustavnog suda da se ukinu delovi Vladine uredbe iz 2005. koji se odnose na boračko-invalidska prava ravnogoraca, polemike između nekadašnjih partizana i onih koji veruju da je Ravnogorski pokret bio antifašistički, dodatno su se rasplamsale. Tako od dugo najavljivanog pomirenja - nema ništa!

- Mi smo podneli zahtev za ocenu ustavnosti Zakona o pravima boraca i vojnih invalida, za čije je delove USS pre nekoliko meseci ocenio da su neustavni. Na osnovu toga i Vladina uredba je, po automatizmu, morala biti proglašena za neustavnu - kaže dr Miodrag Zečević, predsednik SUBNOR.

On kaže da je to samo prva faza. Sledeći je na udaru Zakon o rehabilitaciji!

Pošto je osporen antifašistički karakter Ravnogorskog pokreta, njegovi članovi sada se tretiraju samo kao učesnici rata, pa im je po tom osnovu, ostavljeno pravo na penziju i rehabilitaciju. Međutim, SUBNOR je već tražio da se oceni ustavnost Zakona o rehabilitaciji.

Ako bi USS zaista osporio ovaj zakon, pravna posledica bilo bi poništavanje mnoštva presuda koje su u međuvremenu donete. Od 2.012 presuda o rahabilitaciji, bar pola se odnosi upravo na nekadašnje neprijatelje partizana.

I dok SUBNOR smatra da je bivša vlast ”političkim zakonima” pravila ustupke koalicionim partnerima, iz SPO poručuju da su upravo potezi USS politički.

- USS je ukinuo prava ravnogorcima, koja oni nikad nisu ni dobili zato što su institucije dezavuisale zakon o izjednačavanju prava pripadnika tog pokreta i partizana. Nijedan ravnogorac nikad nije dobio penziju. Deci komunista koja su na svim rukovodećim mestima u Srbiji smeta istina, a to je da je Ravnogorski pokret bio prvi antifašistički pokret u Evropi - kaže Aleksandar Jugović, šef poslaničke grupe SPO i DHSS.

Nasuprot njima, predsednik skupštinskog Odbora za ljudska prava Meho Omerović ocenjuje da je odluka USS ”očekivana, ispravna i pravedna”:

- Svi iskreni antifašisti znaju još od početka Drugog svetskog rata da su pripadnici ravnogorskog pokreta učestvovali u tom ratu - ali na strani okupatora.

Inače, članovi Ravnogorskog pokreta, prema odluci USS, nemaju više pravo na zdravstvenu zaštitu, borački dodatak, invalidninu, dodatak za negu i pomoć, ortopedski dodatak, pravo na banjsko i klimatsko lečenje, na ortopedska i druga pomagala, porodičnu invalidninu.


NISU DOČEKALI BORAČKI STATUS

U poslednjih osam godina, od kad je usvojen zakon kojim se izjednačavaju četnici i partizani, Ministarstvu rada i socijalne politike obratilo se 3.000 ravnogoraca tražeći da im se prizna borački status. Njih 700 je odmah odbijeno, dok su ostali bili ”na čekanju” do danas.


http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:399429-Nista-od-pomirenja-partizana-i-cetnika


*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

Equal Rights for Chetniks Unconstitutional, Rules Court / "Balkan Insight" October 2, 2012


Balkan Insight
Marija Ristic
BIRN
Belgrade
October 2, 2012

The Serbian Constitutional Court has ruled that some aspects of the law that gives the same rights to both the Partisans and the Chetniks are not in accordance with the constitution.


Monument dedicated to Chetnik leader
 Dragoljub Draza Mihailovic on Ravna Gora
Photo by Wikicommons

Serbia's Constitutional Court has quashed a number of clauses within the 2005 Law on the Equalisation of Chetniks and Partisans, ruling them unconstitutional.

As a result of the court’s decision, members of the Ravna Gora Chetnik movement are not entitled to a number of welfare benefits enjoyed by the former Partisan fighters.

However, they will still have their pensions and the right to be rehabilitated.

The law on the equalisation of Chetniks and Partisans stipulates that the WW2 Chetniks are entitled to the same state pension as the Partisans, their former enemies.

However, the former Chetniks are yet to receive any money because the decisions by the commission which deals with the WW2 fighters’ pensions are being blocked by some ex-Partisan members of the commission, who strongly object to the law.

Around 3,000 pension requests made by ex-Chetniks are still awaiting approval.

According to the 2005 law, both forces contributed equally to the fight against German occupation in the 1940s.

The Yugoslav Partisans, led by Josip Tito, were essentially a Communist army, while the Chetniks, led by General Draza Mihailovic, were monarchists.

The two forces were bitter enemies during the Second World War, with the Partisans accusing the Chetniks of collaboration with the Germans. After the Communist takeover of Yugoslavia, the Chetniks were banned.

The organisation representing the former Partisans, SUBNOR, has greeted the court’s decision to abolish some welfare benefits, saying that helps prove their claim that the Chetniks were never an antifascist movement, but only an embarrassment to Serbian people.

The Ravna Gora movement says that it will probably appeal the ruling at the European Court for Human Rights, as the decision to quash their rights was not within the competence of the Constitutional Court.

After the adoption of the law on equalization, a number of high profile monarchists were officially rehabilitated, including Prince Paul, the former Yugoslav regent deposed in 1941 by a coup, and Slobodan Jovanovic, the President of the King’s government in exile.

The rehabilitation of Dragoljub Draza Mihailovic, the WW2 leader of the Chetniks, is ongoing.




*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

Monday, October 01, 2012

Manja prava Ravnogorcima / "Novosti" September 29, 2012


Novosti
E. N.
29. septembar 2012. 16:03 > 19:12
September 29, 2012

Ustavni sud Srbije proglasio neustavnim pojedine odredbe zakona iz 2005. godine. Ne mogu da koriste borački i porodični dodatak, ličnu invalidninu


Članovi Ustavnog suda Srbije

ODREDBE Vladine uredbe o načinu ostvarivanja prava pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini i Ravnogorskog pokreta u oblasti boračko-invalidske zaštite iz 2005. godine nisu u saglasnosti sa ustavom i Zakonom - zaključio je Ustavni sud.

Ova odluka logična je posledica ukidanja delova Zakona o pravima boraca i vojnih invalida još pre nekoliko meseci, objašnjavaju "Novostima" u Ustavnom sudu.

Ovaj sud proglasio je neustavnim odredbe prema kojima su borci NOR-a osobe koje su stupile u Jugoslovensku vojsku u otadžbini, odnosno Ravnogorski pokret pre 1. januara 1944. godine za muškarce, odnosno pre 1. januara 1945. za žene, a učestvovali su u ratu do 15. maja 1945. godine.

Članovi Ravnogorskog pokreta, prema odluci USS, nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu, borački dodatak, ličnu invalidninu, dodatak za negu i pomoć, ortopedski dodatak, pravo na banjsko i klimatsko lečenje. Oni su ostali i bez prava na ortopedska i druga pomagala, porodičnu invalidninu, naknade za vreme nezaposlenosti, putničko motorno vozilo, porodični dodatak...

Članovi Ravnogorskog pokreta imaju pravo na penziju i profesionalnu rehabilitaciju, besplatnu i povlašćenu vožnju.

Protiv Ustava je i pravo na dobijanje ravnogorske spomenice.

Protivustavne i protivzakonite su i one odredbe koje definišu partizane, odnosno pripadnike JNA kao borce koji su ušli u rat od 12. septembra 1944. do 15. maja 1945. godine.

Sud je odbacio zahtev da se obustavi izvršenje pojedinačnih akata i radnji koje su preduzete na osnovu odredaba ove Uredbe.




*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

Pero Simić: Đeneralova smrt duža od života / "Glas Srpske" September 29, 2012


Glas Srpske
Intervju
29.09.2012 08:42
Vedrana Kulaga

Pero Simić

Draža Mihailović je paradigma adaptiranja istorije prema potrebama politike i duže je predmet besomučne manipulacije i korišćenja u dnevnopolitičke potrebe nego što je živeo.

Rekao je to u intervjuu novinar i publicista knjige "Draža Mihailović - Smrt duža od života" Pero Simić.

Osnovna ideja je bila, prema njegovim riječima, objektivna biografija Draže Mihailovića, ni crna ni bela, i da se ne prećuti ništa i ne tumači selektivno ni jedna bitna činjenica o Drugom svetskom ratu.

Simić smatra da narodi na području bivše Jugoslavije moraju da se suoče sa realnim činjenicama naspram istorije koja je puna iluzija, uz ocjenu da postoje dokumenti na osnovu kojih bi se mogla donijeti presuda o poništavanju optužnice protiv Mihailovića.

* GLAS: Knjiga "Draža Mihailović - Smrt duža od života" je objavljena ove godine. Šta ona sadrži u sebi i zbog čega je treba pročitati?

SIMIĆ: Osnovna ideja je bila objektivna biografija Draže Mihailovića, ni crna ni bela, ali da se ne prećuti ništa i ne tumači selektivno nijedna bitna činjenica o Drugom svetskom ratu. To je, pre svega, bio građanski rat u Jugoslaviji, a 60 godina smo pričali da je to bila svetla narodnooslobodilačka borba u kojoj smo se samo borili protiv stranih okupatora. Dve trećine žrtava pale su od ruku domaćih snaga, odnosno raznih vojnih formacija koje su se borile jedna protiv druge pod plaštom strane okupacije. Iznenadilo me sa kojom je lakoćom pobednik u Drugom svetskom ratu ratnu propagandu pretvorio u nepobitne istorijske činjenice. Da se Mihailović borio za restauraciju predratnog nepravednog režima je predstava koja vlada 60 godina, a zapravo je tri puta zatvaran zbog kritika tog režima. Na procesu nije pružen nijedan nepobitan dokaz da je on pravio kolaboraciju sa Nemcima. Celokupna dokumentacija sa kojom su raspolagali zapadni savezi, posebno američki koji su organizovali paralelni proces u Njujorku, se svodi na to Mihailović nije kolaborirao sa Nemcima. Važna činjenica je i to da je organizator hvatanja Mihailovića, Slobodan Penezić Krcun, šef tajne policije Srbije, 1961. godine posvedočio saradniku koji je živ i koji mi je to svedočenje predočio u izvornom obliku, rekao da se ondašnje srpsko-jugoslovensko rukovodstvo podelilo jer je tada prvi put rešeno da se javnost obavesti o tome kako je Draža uopšte i uhapšen. Podelilo se o tome da li smo Mihailovića osudili na smrt i pogubili zbog kolaboracije sa Nemcima ili zbog toga što se boravio nas za vlast. Perezić je rekao: Ja sam pripadao onoj drugoj kategoriji ljudi koji su smatrali da smo ga likvidirali jer se borio protiv nas. To prolazi više od 50 godina mimo delova javnosti i i dalje se delimo na isti način i ne prihvatamo elementarne činjenice.

* GLAS: Kritičari su ocijenili da se radi o djelu u kome su dokumentovane činjenice koje, kako navode, obesmišljavaju sedamdeset godina dugu istoriju falsifikovanja istorije. Otkuda materijali za njenu građu?

SIMIĆ: Tragajući za Titovim skrivenim stranicama iz njegove biografije, često sam boravio u Moskvi i značajan deo građe pronašao sam u tamošnjim arhivama, a u Beogradu to je bio Vojni arhiv. Postoji mnogo falsifikovane građe koja je pripremljena za proces protiv Mihailovića. Izgovaram krupnu reč "falsifikovana" svestan svega, ali sa ogromnim pokrićem tako da pozivam sve druge da mi dokažu da ta reč ne drži vodu. Postoje na desetine dokumenata pripremljenih za proces u koje nema originala nego se radi o prepisima koji su i u sudskoj proceduri i inače, legitimni dokument samo pod uslovom da se potpišu oni koji su prepis originala i napravili i da se taj dokument overi. U ovom slučaju, nema ni potpisa, ni imena, nego samo inicijali osoba koje su prepisale dokument, a niti overe da je prepis autentičan sa originalnim dokumentom.

* GLAS: Koja je osnovna poruka ove knjige?

SIMIĆ: Poruka je da se suočimo sa realnim činjenicama i oslobodimo iluzija, a naša istorija je počivala na iluzijama. Ne možemo da uradimo sve dok ne prihvatimo činjenice. To je neka osnovna ideja i da iskoristimo mogućnosti koje se sada pružaju jer je i na kraju istorija sama presudila. Raspalo se Titovo životno delo, bivša Jugoslavija, i to je dovoljan poziv da se realno sagledaju činjenice. Nema ni partije u ime koje su stvarane laži na kojima je počivala bivša Jugoslavija, ni države koja je počivala na mnogim lažima i moramo se realno suočiti sa time da bi mogli da prevaziđemo tu prošlost i da se okrenemo onome što je realni život i budućnost.

* GLAS: Priča o Mihailoviću na neki način je obilježila i ovu godinu u Srbiji, počevši od zahtjeva za rehabilitacijom do odluke suda koja se očekuje u vezi sa utvrđivanjem smrti? Kako gledate na to?

SIMIĆ: Postoji mnoštvo dokumenata na osnovu kojih bi se mogla doneti sudska presuda o Draži Mihailoviću. Imao sam priliku da državnoj komisiji koja se bavi tim slučajem, predočim jedan engleski dokument iz koga se vidi da su na najsuroviji način iznuđena njegova priznanja pre nego što je podignuta optužnica i da je podvrgnut patentiranom mučenju koje je trajalo 74 sata, da mu ta mučenja izdržala samo dvojica tako što nisu priznala, ali su neposredno poslije toga umrli. Mihailović je potpisao sve što mu je bilo podneto pod ruku, što je već unaprijed bilo pripremljeno i u takvim okolnostima mu je bilo rečeno ako bilo šta na procesu demantuje, a proces je bio i javan i tajan, da će biti ponovo podvrgnut mučenju. Ako je tako iznuđeno priznanje, a mislim da se to može proveriti, stvar je sama po sebi dovoljna da se presudi o poništavanju optužnice i te presude što ne znači apsolutno amnestiranje zločina. I Mihailović je, u završnoj reči na procesu, rekao da se zločini ne mogu opravdati jedni drugima. U njegovim dokumentima ima poziva da se ne vrše zločini protiv žena, dece i staraca i veoma ozbiljnih pretnji onima koji to budu radili tako da se te stvari jedne od drugih moraju odvajati i imati u vidu da je četnički pokret u nekim delovima, posebno nezavisne države Hrvatske, pre svega bio odbrambena organizacija od genocida kojem su Srbi bili izloženi u Drugom svetskom ratu. U uslovima genocida svaka odbrana je praktično dopuštena.

* GLAS: Hoće li priča o Draži Mihailoviću dobiti svoj kraj i zašto knjiga nosi naziv "Smrt duža od života"?

SIMIĆ: Nadam se da se to privodi kraju i da je tako ishod neminovan na način da će se optužnica protiv Mihailovića morati staviti van snage i da će presuda, koja je zasnovana na tim lažnim činjenicama i iznuđenom priznanju i pripisivanju grehova koje on nije imao na duši, morati da se donese. To će izazvati različite reakcije i u samoj Srbiji i među Srbima, posebno u nekim delovima političkog vodstva Hrvatske, ali mi moramo da zatvaramo jedno po jedno poglavlje prošlosti i to na objektivnim činjenicama, a ne na lažnim simetrijama i pri tome ne amnestirajući nikoga za objektivno utvrđeni zločin. Draža Mihailović je paradigma adaptiranja istorije prema potrebama politike i utoliko je važnije da se ta stranica naše istorije završi. On je duže predmet jedne besomučne manipulacije i korišćenja u dnevnopolitičke potrebe nego što je živeo. Draža je živeo 56 godina, a od njegove egzekucije prošlo je 66 godina, a stvari nisu postavljene na svoje mesto. Da je odvojeno ono što jeste zločin, ali ono što jeste laž po firmom potreba režima da se dokaže da je Mihailović bio veći đavo i od Hitlera je nešto što se mora dovesti u sklad sa činjenicama.

* GLAS: Koliko na području bivše Jugoslavije trenutno ima spremnosti da se razriješe pitanja i krene naprijed?

SIMIĆ: Nažalost, mislim da nema ni približno onoliko kolike su realne potrebe. Mnogi su zainteresovani da se i dalje bavimo sami sobom i iscrpljujemo resurse time što ćemo se sukobljavati o ratovima koji su davno završeni, prošlosti koja je davna prešla u istoriju i o kojoj je istorija dala svoje sudove. Pre svega, zainteresovali su ekstremistički delovi svih jugoslovenskih naroda, neki strani faktori koji neće moći da ostvaruju svoje mešetarenje na teritoriji bivše zemlje ako nema tenzija. Zainteresovani su neki domaći faktori koji funkcionišu, asistirajući u formi nevladinih organizacija i konsultanata stranih faktora koji moraju da izmišljaju neku potrebu da stalno ima nekakvih razloga da se miri Balkan, a zapravo se jednom rukom miri, a drugom potpaljuje vatra.

"Svako priča svoju priču"

* GLAS: Koliko danas generacije poznaju ovaj dio istorije?

SIMIĆ: Nažalost, ne poznaju. Posebno u tom nekom realnom životu i nepristrasnim činjenicama. U obrazovnim sistemima koji su uspostavljeni poslije raspada Jugoslavije, svako priča svoju odvojenu priču. Omladina se indoktrinira samo sa jednim fondom činjenica i to će predstavljati problem sa kojim ćemo se suočiti u idućim decenijama. Još svako svakome priča svoju priču i niko još uvek nema snage i sposobnosti da vidi celinu priče i istinu, i da tako prevazilazi svoju prošlost, nego proizvodi animozitete i još se u tumačenju nedavne prošlosti proizvode razlozi za novu mržnju. To je najveća opasnost za dugoročni mir na ovim teritorijama.


http://www.glassrpske.com/plus/intervju/Pero-Simic-Djeneralova-smrt-duza-od-zivota/lat/94834.html


*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

USS (Ustavni sud Srbije) promenio prava "ravnogorcima" / "B92" September 29, 2012


B92






Foto: Ilustracija
 
Kako piše beogradski list "Danas", prema toj odluci suda, članovima Ravnogorskog pokreta uskraćeno je pravo na borački dodatak, ličnu invalidninu, dodatak za negu i pomoć, ortopedski dodatak, pravo na banjsko i klimatsko lečenje o trošku države i pravo na ortopedska i druga pomagala.
 
Međutim, kako je preneo "Danas", oni i dalje imaju pravo na penziju i profesionalnu rehabilitaciju. Takođe, nije im uskraćeno ni pravo na dobijanje "Ravnogorske spomenice 1941." i to pod uslovom da su u Jugoslovensku vojsku u otadžbini, odnosno u Ravnogorski pokret, stupili u periodu od 17. aprila 1941. do 31. decembra te godine.
 
Da bi bili nosioci te spomenice potreban je i dokaz da službu nisu prekidali do 15. maja 1945. godine, to jest do oslobođenja.
 
Prema nezvaničnim podacima, do 31. jula 2007, kada je bio krajnji rok za dobijanje Spomenice, podneto je oko 3.000 zahteva. Veliki problem za njeno dobijanje za mnoge predstavlja nedostatak dokumenata kojima bi dokazali da su zaista bili članovi Ravnogorskog pokreta tokom Drugog svetskog rata.
 
Aleksandar Čotrić, potpredsednik Srpskog pokreta obnove, međutim, kaže za "Danas" da je Ustavni sud za to "nekompetentan i nenadležan", kao i da je "sud istorije potvrdio da je Ravnogorski pokret bio antifašistički i oslobodilački". To je, kako dodaje, potvrđeno i stavom saveznika u Drugom svetskom ratu, ali i odlukama Skupštine Srbije iz 2004.
 
Sa druge strane, Miodrag Zečević, predsednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), kaže za isti list da ova odluka Ustavnog suda predstavlja dokaz da je prethodna vlast, sa Demokratskom strankom na čelu, prvobitnu odluku o izjednačavanju partizana i ravnogoraca donela kako bi se dodvorila koalicionim partnerima.
 
"Ravnogorski pokret nije bio učesnik Narodnooslobodilačkog rata, već samo učesnik rata. Oni su kao vojna formacija bili bruka za srpski narod", ističe Zečević.
 
U regionu zadovoljni odlukom USS
 
Sagovornici lista "Danas" iz regiona pozdravljaju ovu odluku ističući da je ona očekivana, pošto je istorija dokazala da je Ravnogorski pokret sarađivao sa okupatorima. Tako na primer, Vehid Šehić, predsednik Foruma građana Tuzle, kaže da ta odluka USS ne predstavlja presedan, jer ako se posmatraju istorijske činjenice koje podržava Evropa, ali i svet, članovi Ravnogorskog pokreta nisu bili ravnopravni učesnici Narodnooslobodilačkog rata.
 
On dodaje da su slične odluke donele i mnoge evropske zemlje, uključujući i Nemačku, koja je svim vojnicima Trećeg rajha odobrila pravo na penziju. "Ako su bili antifašisti, neka to i dokažu tako što će reći u kojim su se sve borbama sukobili sa okupatorima. Ne bi bilo u redu Ravnogorski pokret izjednačavati sa partizanima", naglašava Šehić.
 
Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Portala Analitika iz Podgorice, kaže da je ova odluka istorijski utemeljena, ali prilično politički motivisana. Prema njegovim rečima, i prvobitna uredba, koja je bila doneta 2005. godine, bila je politički čin, a njena izmena posle šest godina deo je "političkog mozaika".
 
"Nažalost, Srbija je bila među retkim zemljama u Evropi i svetu koja je izjednačila borce protiv fašizma i one koji su sarađivali sa okupatorima. Priča o Ravnogorskom pokretu je složena i jedna situacija je bila do 1942. godine, a druga posle. Ovakva odluka Ustavnog suda bila je očekivana, ukazuje Đuranović.
 
Zoran Pusić, predsednik Građanskog odbora za ljudska prava iz Hrvatske, kaže za "Danas" da se često u zemljama bivše Jugoslavije istorija i istorijski događaji koriste zbog političkih razloga u sadašnjosti. Prema njegovim rečima, slična situacija je bila i tokom devedesetih godina, za vreme rata na prostorima bivše SFRJ, kada su Srbi negirali zločine koje su počinili četnici, a Hrvati negirali genocid ustaša nad Srbima.
 
"Draža Mihailović je nesumnjivo bio neko ko je svoju borbu počeo kao borac protiv fašizma, ali je iz pogrešnih, kalkulantskih razloga počeo da sarađuje prvo sa fašističkom Italijom, a posle pada Italije sa nacističkom Nemačkom. To su istorijske činjenice koje je teško osporiti", ukazuje Pusić.
 
 
 
 
*****
 
If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com
 
 
*****

Glogovac: Draža nije bio ni nalik zločincu kakvim ga predstavljaju / "Blic" September 6, 2012


Blic
Simonida Milojković
06. 09. 2012. - 23:03h
September 6, 2012

Draža Mihailović je bio blag, drag, interesantan, izuzetno obrazovan, hrabar i veoma cenjen čovek. Nije ni nalik zločincu kakvim ga predstavljaju - kaže ekskluzivno za “Blic” glumac Nebojša Glogovac koji u seriji “Ravna gora” scenariste i reditelja Radoša Bajića igra vođu četničkog pokreta.


Draža je bio blag i hrabar čovek - kaže Glogovac
Foto: S. Milojković

Čuveni glumac kaže da lik Draže Mihailovića gradi na osnovu istorijskih činjenica, dokumenata i podataka koja je ekipa serije temeljno tražila i našla o njemu.

- Lik baziramo i na pričama ljudi koji su ga poznavali, na njihovim usmenim predanjima. Naravno da sam svestan odgovornosti koju imam i prihvatam je jer je scenario na strani istine i priče koja je do sada ne samo skrivana već i prikazivana u negativnom smislu - objašnjava Glogovac.

On smatra da serija i može i treba da promeni svest naroda o događajima koji su se zbili pre 60 godina.

- Najveći deo onoga što smo do sada znali i učili jeste uglavnom bila propaganda pobednika. Narod ne da ne zna dovoljno, nego ne zna ništa o tome kakva je to bila vojska, kakva organizacija i šta su ti ljudi pokušavali. To je bila redovna vojska zatečena ratom. Scenario se bazira na istini. Pošten je, ne favorizuje niti veliča nijednu stranu. Govori o tome kako se okrenuo brat protiv brata. Serija pruža mogućnost da razumemo i jedne i druge. Pruža i mogućnost da se izvinimo, pomirimo i oprostimo jedni drugima jer ćemo tako lakše nastaviti dalje.

Scenario prati dešavanja od početka rata i rasula u vojsci koje je nastalo kada je ostala bez poglavara, mladog kralja koji je zbog lične sigurnosti sklonjen u London. Mihailović je u takvim okolnostima pokušao da obezglavljenu i rasutu vojsku organizuje u neku vrstu gerile jer je to u datim okolnostima bio jedini mogući način ratovanja protiv nacista.

Protiv serije “Ravna gora” protestovali su i članovi Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata.

- Ne znam kako neko može protestovati protiv nečega što još nije ni napravljeno ni viđeno. Stvarno ne znam koji im je osnov za protest. Verovatno im ne odgovara što su 50 godina živeli na osnovu tih nekoliko godina ratovanja i imali te boračke penzije, privilegije i razne zasluge, što zaslužene, što nezaslužene. Sada verovatno žele da odbrane tu svoju poziciju. I to je s jedne strane razumljivo, ali s druge strane treba čuti istinu - objašnjava Glogovac.




*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

Ovo je Nebojša Glogovac kao Draža Mihailović / "Blic" September 5, 2012


Blic
Simonida Milojković
05. 09. 2012. - 22:55h
September 5, 2012

U seriji „Ravna gora” scenariste i reditelja Radoša Bajića, Josipa Broza Tita igra Dragan Bjelogrlić, a Dragoljuba Dražu Mihailovića Nebojša Glogovac. Uprkos zabrani fotografisanja, „Blic” ekskluzivno objavljuje sliku Nebojše Glogovca u ulozi Draže Mihailovića.


Na snimanju serije „Ravna gora“: Nebojša Glogovac i Nenad Jezdić
Foto: S. Milojković

Bjelogrlić još nije počeo snimanje, dok Glogovac uveliko snima svoje scene. Svaki put kada ga ugledaju na setu, filmska ekipa u neverici trlja oči, a žene statiskinje iz okolnih sela se u čudu krste: „Vidi ga! Pljunuti Draža!”

Radoš Bajić je čvrsto rešio da do početka emitovanja serije ne objavljuje „Dražinu” i „Titovu” sliku. Želi da gledaocima RTS-a sledeće jeseni, kada krene serijal, priredi iznenađenje. Zbog toga nekoliko stotina statista svakodnevno pre snimanja mora da preda svoje mobilne telefone i fotoaparate.


Nakon Drugog svetskog rata generala Dražu Mihailovića je osuđen na smr i streljan. I danas se traga za grobom
 
Tako je i reporterka „Blica” bila zaustavljena između Adžinih Livada i Gledića i zamalo osejećena u pokušaju da ekskluzivno slika Glogovca.
 
- Sve možete snimati i uvek ste dobrodošli, osim kada snima Glogovac. Odluka autora i producenata je da na fotografije Tita i Draže, to jest Bjelogrlića i Glogovca, važi embargo do početka emitovanja, a to je novembar 2013. godine - ljubazno nam je rekla Ivona Alurac-Bajić, šef PR službe studija „Kontrast” ne znajući da se u našem fotoaparatu već nalazi Glogovčeva slika!
 
 
Radoš Bajić - Foto Dusan Milenkovic

- Ne pamti se da je jedan filmsko-televizijski projekat na samom početku svog nastajanja izazvao veću medijsku pažnju i interesovanje javnosti od TV serije „Ravna gora” koja se snima na lokalitetima po celoj Srbiji. Razlog je posebno škakljiva tema koju obrađujemo u 15 epizoda, a odnosi se na period 1941. godine i početak građanskog rata, kao i sučeljavanje dva oslobodilačka pokreta u Srbiji: partizanskog i ravnogorskog - objašnjava Radoš Bajić, scenarista, reditelj i producent.

On takođe ističe i da se gotovo svakodnevno vode polemike o ovoj seriji, iako niko još nije video nijedan kadar, scenu ili sekvencu iz “Ravne gore”.

Na internetu besni svojevrsni rat između pristalica partizana i četnika, polemiše se i to kako će u seriji biti predstavljeni Tito i Draža, kako će izgledati, ko će biti prikazan simpatičnije…

Na osnovu fotografije koju je reperterka „Blica” krišom uspela da slika vidi se da je sličnost između Glogovca i Mihailovića ogromna. Pored Glogovca na slici su Nenad Jezdić u činu majora stare jugoslovenske vojske i glumac Đorđe Erčević sa grupom vojnika statista.




*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

Ekshumacija kneza Pavla u Lozani / "Kurir" September 27, 2012

Kurir
Autor:
27.09.2012.
September 27, 2012

Njihovi posmrtni ostaci biće, uz najveće državne počasti, izloženi 4. i 5. oktobra u Sabornoj crkvi u kojoj će se služiti liturgija za upokojene i pomen


Paul of Yugoslavia

BEOGRAD - Ekshumacija posmrtnih ostataka kneza Pavla, kneginje Olge i kneževića Nikole Karađorđevića obaviće se sutra u Lozani.

Njihovi posmrtni ostaci biće, uz najveće državne počasti, izloženi 4. i 5. oktobra u Sabornoj crkvi u kojoj će se služiti liturgija za upokojene i pomen.

Posmrtni ostaci kneza Pavla i njegove porodice biće sahranjeni 6. oktobra u kripti crkve Svetog Đorđa na Oplencu.

Organizacioni odbor Vlade Srbije za prenos posmrtnih ostataka članova porodice Karađorđević kojom je predsedavao predsednik Srbije Tomislav Nikolić 21. septembra doneo je odluku da se jedni pored drugih na Oplencu sahrane knez Pavle, knjeginja Olga i knežević Nikola.

Knez Pavle Karađorđević, nekadašnji namesnik Kraljevine Jugoslavije, rehabilitovan je 15. decembra 2011. godine čime je poništena odluka iz 1945. kojom je proglašen za ratnog zločinca i čime su mu oduzeta građanska prava i imovina u zemlji, preneo je RTS.





*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****