Tuesday, May 22, 2012

Najpoznatiji Srbin Kanade - Bora Dragašević / "Vesti Online" May 13, 2012



Vesti Online
13. 05. 2012. 00:00h
PIŠE: Radmila LONČAR
May 13, 2012

SVEDOK ISTORIJE - ORDEN KRUNE ZA JEDNOG OD NAJSTARIJIH SRPSKIH EMIGRANATA

Bora Dragašević je kao 20-godišnjak pobegao iz Jugoslavije preko okeana, a uskoro iz štampe izlaze njegovi memoari, za koje ne očekuje odobravanje, jer kaže da nije štedeo ni sebe, ni druge

Čestitoj i uglednoj starini 87-godišnjem Bori Dragaševiću, istaknutom Srbinu i dugogodišnjem lideru Srpske narodne odbrane u Kanadi, prestolonaslednik Aleksandar Drugi Karađorđević uručio je u subotu, 12. maja, Orden krune velikog krsta u prvom stepenu , najviše priznanje dinastije Karađorđević uz obrazloženje da se odličje dodeljuje "za zasluge za naš kraljevski dom, za narod i opšte dobro". Priznanje se sastoji od ordenskog znaka na lenti, ordenske zvezde i povelje. Ovom svečanom činu u Starom dvoru na Dedinju prisustvovali su Draga i Jovan Dragašević - supruga i sin laureata, predstavnici Krunskog veća i Krunskog saveta, prijatelji porodice Dragašević i doma Karađorđević, kao i druge istaknute ličnosti Srbije.

Dragašević je otišao iz Srbije krajem 1944. i od 1948. godine živi u Kanadi, a ovih dana boravi u otadžbini, gde uskoro treba da budu objavljeni i njegovi memoari pod nazivom "Stopama predaka". Reč je ne samo autobiografskom delu, već pre svega o kapitalnom svedočanstvu, kao učesnika u važnim istorijskim i nacionalnim događajima srpskog naroda na Balkanu, a potom i u srpskom rasejanju na severnoameričkom kontinentu.

ŽMEĐUNAS: Izbeglički logori

Vidno uzbuđen Dragašević je za "Vesti" rekao da je odlikovanje kraljevskog doma Karađorđević za njega "neočekivano priznanje i najprijatnije iznenađenje".

- Orden krune doživljavam kao veličanstven dar, možda na kraju mog života, kao oličenje spomena na moj rad i moju spremnost još od najranijih mladalačkih dana da žrtvujem svoj život za Srbiju i našu monarhiju. Od rođenja sam odgajan na amanetu predaka, u tradicionalnoj srpskoj kraljevskoj oficirskoj porodici kojoj su kroz celu njenu istoriju simboli srpstva bili kruna, kraljevi iz dinastije Karađorđević, pravoslavna hrišćanska vera i srpska svetosavska tradicija - ispričao je naš sagovornik.

Bora Dragašević je rođen 1924. u Kragujevcu. Živeo je u Šibeniku, Herceg Novom, Mostaru i Beogradu. Drugi svetski rat je proveo na ratištima u Srbiji i Crnoj Gori kao srpski dobrovoljac, komandanti mu bili Kosta Mušicki i Pavle Đurišić. Pred kraj rata zarobili su ga partizani, ali je uspeo da pobegne sa streljanja i oktobra 1944. domogne se Grčke. Potom postaje izgnanik iz otadžbine u italijanskom logoru Eboli, pa u nemačkom Dipholcu, odakle odlazi u Kanadu 1948. Posle 56 godina života u emigraciji, prvi put stiže u Srbiju jula 2001. Bio je prvi Srbin lider jedne nacionalne organizacije iz rasejanja kojeg je u dvoru na Dedinju srdačno ugostio tek useljeni prestolonaslednik Aleksandar Drugi.

Doajen stare srpske antikomunističke emigracije na severnoameričkom kontinentu Bora Dragašević posle 29 godina provedenih na čelu Srpske narodne odbrane i nakon 23 godine na dužnosti glavnog urednika "Glasa kanadskih Srba" i jednog od osnivača radio-časa Šumadija u Torontu, povukao se 2006. Time je zaokruženo gotovo poluvekovno poglavlje njegovog volonterskog rada na srpskom nacionalnom, društveno-političkom, socijalnom, religioznom, kulturnom i humanitarnom polju u rasejanju, za šta je dobio više priznanja kanadske države. Kao istaknuti član Liberalne partije postao je prvi srpski predstavnik pri Ministarstvu za multikulturu i od tadašnjeg kanadskog premijera Pjera Trudoa dobio povelju zahvalnosti za uspešno angažovanje. Kanadska država dodelila mu je i 1996. godine Zlatnu plaketu za volontersku aktivnost na afirmisanju srpske etničke zajednice i multikulturizma, a godinu dana kasnije proglašen je za srpsku ličnost broj jedan u kanadskoj državi. Mada su ga osim priznanja povremeno sustizala osporavanja pojedinaca iz srpske zajednice, on ipak nije klonuo duhom niti odustajao od zastupanja srpskog nacionalnog interesa. Liberalno-demokratski orijentisan, na pogrde bi odmahivao rukom, citirajući izreku da "niko nije prorok u svom selu", a u šali bi katkad primetio da se za "dobrim konjem prašina diže".

ŽMEĐUNAS: Oficirska loza

Govoreći o memoarima koji će uskoro izaći, Dragašević kaže da je to njegov moralni dug prema precima i srpskom rodu, ali i spomenar životnih aktivnosti porodice Dragašević počev od Borinog pradede znamenitog oficira Jovana Dragaševića - učesnika u stvaranju slobodne Srbije na Berlinskom kongresu 1878, zatim dede Borivoja, komandanta Drinske divizije i učesnika Balkanskih ratova, kao i oca Dragora, učesnika Prvog svetskog rata, pravnika sa Sorbone i sudskog oficira Jugoslovenske kraljevske vojske pre Drugog svetskog rata.

- Sve to nije bilo lako staviti između dve korice. Znam da ničiji život u celosti ne može da se ispriča i da za to ne bi bile dovoljne ni hiljade stranica. Svestan sam da moja svedočenja neće kod svih naići na odobravanja, ali nisam štedeo ni sebe, ni druge. Mirne savesti sam sve zapisao onako kako sam video i doživeo, bez namere da bilo koga uvredim. Ponosim se što sam bio srpski dobrovoljac i u sastavu dobrovoljačkog bataljona koji je general Milan Nedić poslao u Rašku, u pomoć četnicima, jedinicama u kojim sam se nekoliko meseci borio pod komandom četničkog vojvode Pavla Đurišića. U 87. godini, posle više od 70 godina učešća u srpskoj borbi na raznim frontovima, smatrao sam da je vreme da iznesem vlastito viđenje događaja - objašnjava Dragašević.

Sav prihod od prodaje ove knjige namenjen je siromašnoj srpskoj deci u otadžbini. Stoga će pre puštanja knjige u prodaju biti otvoren poseban bankovni račun pod namenskom naznakom "za srpsku decu". To je moj zavet pred Bogom i savešću - poručuje Dragašević.

Stopama predaka

Dragaševićevi memoari "Stopama predaka" namenjeni su čitalačkoj publici u Srbiji i rasejanju. Memoari su organizovani u dva velika dela: prvi deo se dešava u otadžbini i čita se kao jedna celina, dok svako poglavlje drugog dela knjige predstavlja samostalnu, zasebnu celinu.


http://www.vesti-online.com/Stampano-izdanje/13-05-2012/Susreti/224391/Najpoznatiji-Srbin-Kanade/print



*****

If you would like to get in touch with me, Aleksandra, please feel free to contact me at ravnagora@hotmail.com


*****

No comments:

Post a Comment